EDIT – Novi cjenik na Jadranu u 2024.
Hrvatska, inače omiljena destinacija za odmor, postala je među najskupljim mjestima na svijetu. Ovog ljeta, gosti se suočavaju s vrtoglavim cijenama koje se ne mogu opravdati ni na koji način.
Jeste li spremni za šok? Uobičajena kava na prekrasnoj Rivi košta više od 4 eura! I ne, to nije greška u tipkanju. Isto tako na Hvaru ili u Opatiji mnogi će platiti šalicu kave 4 pa i 4.5 eura. Jedna obična šalica kave skuplja je od mnogih drugih gradova u Europi. Ako mislite da je to loše, pripremite se za još veći udarac – kugla sladoleda košta više od 3 eura!
Ako se odlučite na brzi obrok, budite spremni na ogromne račune. Ćevapi, tradicionalno jelo s roštilja, prodaju se po cijenama od 10 pa do 13 eura! Za istu cijenu možete pronaći visokokvalitetan obrok u drugim europskim zemljama. Čak i običan burger košta više od 14 eura, što je suludo.
Za ljubitelje morskih delicija, riblji specijaliteti kreću se od 22 eura pa naviše. Dok se more blista, cijene jednostavno odskoče u nebo. Ovo je šokantna istina koju turisti moraju suočiti. U 2019 godini smo platili lignje na žaru sa blitvom i krumpirom te pivom oko 120 kuna, isto jelo danas košta 37 eura što je cca 280 kuna ili 2.5 veća cijena, dok niti jedna plaća u HR od 2019 godine nije otišla gore za više od 35%.
No, to nije sve! Ljubitelji piva također doživljavaju gorak trenutak. Cijene domaćih piva na Jadranu kreću se od 4 eura pa sve do nevjerojatnih 8 eura za jedno piće. Tko bi pomislio da će prosječna cijena piva biti veća od prosječne plaće? Recimo samo da i pivo u limenci u trgovinama u blizini plaža košta više od 2 eura, dok se isto pronađe u velikom marketu već za 1.3 eura. Usluge taksija su još i veće pa bolje da ih ne koristite, a noćenja u oskudnim apartmanima idu i do 200 € za noćenje, samo ako ste blizu plaže.
Ove nevjerojatne cijene ostavljaju ljude bez daha. Nisu samo turisti ti koji pate, već i lokalno stanovništvo. Tko bi mogao opravdati takve iznose? Za ljude koji žive i rade u Hrvatskoj, ovo su cijene koje si jednostavno mnogi ne mogu priuštiti i teško je objasniti zašto se to događa u zemlji koja se želi predstaviti kao gostoljubiva turistička destinacija.
Znatno niže cijene možete pronaći posvuda, pogotovo u Turskoj, Grčkoj, Crnoj Gori ili na otoku Cipru. Nije loša ideja i putovati u Španjolsku jer sada već možemo reći da ako imate za Hrvatsku sigurno imate i za Portugal i Španjolsku, dvije ponajbolje destinacije za ljetovanje.
Mnogi turisti se osjećaju prevareno i izigrano. Hrvatska je poznata po svojoj prirodnoj ljepoti i bogatoj kulturnoj baštini, ali sada se čini da je ta ljepota postala rezervirana samo za one s debelim novčanikom. Ovakve cijene stvaraju osjećaj nepravde i nezadovoljstva među turistima koji očekuju pravi odmor, ali se suočavaju s financijskim teretom.
Ova situacija nije održiva ni za turizam ni za samu Hrvatsku. Ako želimo zadržati svoju reputaciju kao destinaciju koja pruža izvanredno iskustvo gostima, moramo ozbiljno razmotriti pristupačnost cijena. Turizam je važan gospodarski sektor za zemlju, ali ne smijemo iskoristiti posjetitelje kao izvor brze zarade.
Jasno je da je potrebna promjena. Turistički sektor treba surađivati s lokalnim vlastima i iznajmljivačima kako bi se osiguralo da cijene budu pravične i razumne. Također je važno poticati raznolikost ponude i pružati dodatne usluge i atrakcije koje će privući turiste, umjesto da se oslanjamo samo na prirodne ljepote.
Pročitaj viralne članke i vijesti – ekstremne cijene na Jadranu i da li propada elitni turizam u Hrvatskoj
Gotove ponude ljetovanja za manje od 300 € po osobi možete pogledati ovdje : budget ljetovanja
KORISTITE BOOKING.COM?
- Ova stranica je trenutni najbolji izbor za rezerviranje hotela i apartmana za odmor ove godine.
- Nude besplatno otkazivanje i plaćanje tek pri dolasku što je najbitnije kod ove situacije u svijetu.
- Rezervirate bezbrižno i otkažite ukoliko se situacija promjeni na gore i odlučite da ne putujete.
credits: travel sea croatia tomasz pacyna dreamstime
Razumijem šokiranost jer i mene rezigniraju cijene koje nam se nalaze u cjenicima uz more. Žao mi je samo zašto se ne zagrebe malo dublje ispod površine da se stvari malo bolje analiziraju. “Turistički sektor treba komunicirati s lokalnim vlastima da bi se osigurale povoljnije cijene i poticati raznolikost ponude” – poprilično jednostavan komentar na poprilično kompleksnu situaciju. Kako smanjiti cijene kad je cijena nabave sve veća (ledo je prošle godine usred sezone digao nabavnu cijenu za sladolede, prošle godine na početku ljeta prijatelj što drži obiteljsku pizzeriju u kojoj radi kao pizzamajstor je rekao da po postotku koliko mu se digla cijena tijesta pelata i ostalih proizvoda cijena pizze bi mu trebala ići preko 100 kn a to nema obraza stavljati jer priznaje da je skupo), radne snage nema ni za lijek te je prava pomama za sposobnom radnom snagom, cijene energenata su išle u nebo. Gdje je analiza, statistika, brojke. Uzima li se zdravo za gotovo da su svi šefovi isti i žele brzu paru preko noći?! Pošto sam sa jednog dalmatinskog otoka (poluotoka) imam priliku vidjeti svaku sezonu da šefovi koji su na mjestu i dobro plaćaju uglavnom gledaju osoblje popuniti domaćim ljudima dok kod onih koji slabije plaćaju i o kojim se svašta priča i koji se svakako ponašaju ne želi svak raditi pa ti ugostitelji npr. dovode makedonce, srbe, ukrajince (prije su dovodili bosance i slavonce). Ti ljudi koji na slijepo dođu raditi uglavnom su bili ili budu potplačeni i iskorišteni nekad i neplačeni. Naravno da se ti ljudi vrate doma i zaključe da je pametnije iči crnčiti u Njemačku za veče pare nego raubati na moru za duplo manju paru. Pitanje je jeli država po tom pitanju što mogla napraviti. To može biti jedan od faktora kojim dolazimo do pomanjkanja radne snage. Ovaj gore tekst ako ima glavu fali mu dosta repa.